BOSANKA
Malo je selo nadomak Dubrovniku. Nalazi se 4 km sjeveroistočno od Grada, s kojim je povezano cestom. Naselje Bosanka, važno kao povijesno dubrovačko tranzitno odredište, smješteno je u sredini prostrane zaravni, omeđeno s tri fortifikacijske jedinice šireg dubrovačkog obalnog obrambenog sustava: tvrđava Imperijal na Srđu, utvrda Delgorgue na Žarkovici, obje iz 19. st. i Tumba nad Gornjim Brgatom, utvrđenje iz doba Dubrovačke Republike. Taj je položaj bio kao stvoren za obranu i kontrolu pristupa k Bosanki, Dubrovniku, Župi Dubrovačkoj i Rijeci Dubrovačkoj, pa se koristio i u vrijeme rusko-crnogorskog napada na Dubrovnik 1806. g.,ali i kasnije 1991. g., u Domovinskom ratu, kada se Hrvatska branila od posezanja i pljački srbo-crnogorskih osvajača s istoka, u Domovinskom ratu.
Ime sela Bosanka, sjeveroistočno od vrha Srđa, svoje toponimsko podrijetlo vuče iz 14. st., a u sklopu je dubrovačke Astareje od 1323. g. Ime se tumači tada razvijenom karavanskom trgovinom, koju je Dubrovnik održavao s unutrašnjošću, poglavito Bosnom. Karavani su noćili, na pogodnim mjestima, u blizini tzv. „dubrovačkog druma“, a ujednio su se odabirala i najpovoljnija mjesta za odmor, počinak karavana. Selo Bosanka u prirodnoj dolini upravo je bilo takvo odmorište trgovcima iz Bosne, odakle naselje i vuče svoj korijen. Na tom je mjestu bio „han do hana“, odakle bi se ujutro niz Puzalo kretao karavan, „ konj do konja pješak do pješaka“, kako pripovijeda Vid Vuletić Vukasović , te bi stizao do Tabora, dubrovačkog istočnog predgrađa na Pločama – putem koji i danas postoji.
Pučko tumačenje naziva naselja, uz već spomenuto objašnjenje, donosi i priču o seoskoj ženi Anki, koja je išla bosa, pa su je zvali „ bosa Anka „, što se vremenom spojilo u ime Bosanka.
Ruralna cjelina Bosanka naselje je slobodnog tipa, te pokazuje odlike stanovite ruralne tipičnosti dubrovačkoga sela. U selu, koje je nekoliko puta pustošeno i obnavljano, ističe se nekoliko građevina, od kojih je centralo u mjestu crkva sv. Spasa s grobljem, sakralna građevina koja se datira u 15./16. st., nadalje tu je i nekoliko povijesnih građevina, od kojih nekadašnji ljetnikovac Miloslavić ( danas napušten), gospodarstvo Lalić, kompleks Ruskovina, te obiteljski kompleks sred sela Pulitika, gdje je i rodna kuća velikog hrvatskog slikara, nenadmašnog kolorista Juga - Đura Pulitike.
Bosanka, nadomak Dubrovniku, dio je njegova okruženja, a pitomost i ljepota sela poziva na mir i ugodu, čist zrak i prostranstvo uljuđenog krajolika, gostoprimstvo svojih stanovnika, pa je oduvijek bila omiljeno izletište Dubrovčana i njihovih gostiju.
|